Laboratorij za hidrotehniku

Voditelj laboratorija:

Doc. dr. sc. Igor Ružić , dipl. ing. građ.

Zaposlenici laboratorija:

Duje Kalajžić, laborant

Kontakt: laboratorij.hidrotehnika@gradri.uniri.hr

Laboratorij za hidrotehniku započeo je s radom koncem 2014. godine. Opremljen u okviru projekta „Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci“ koji je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH u ukupnom iznosu od 180.182.048,91 kn. Nositelj projekta je Sveučilište u Rijeci, kao središnja obrazovna i istraživačka ustanova u Primorsko-goranskoj županiji. Radi se o najvećem projektu provedenom na Sveučilištu u Rijeci, te jednom od prvih projekata financiranih iz Strukturnih fondova Europske unije u Hrvatskoj općenito.

Djelatnosti laboratorija obuhvaćaju znanstveno-istraživački rad i nastavu, te stručni. U okviru tih djelatnosti, kontinuirano se provode hidrotehnička ispitivanja. Većina ispitivanja se obavlja na terenu, u vidu mjerenja protoka, monitoringa obalnih konstrukcija i morfologije riječnih korita. 

U laboratoriju je moguće provesti slijedeća istraživanja i usluge:

  • 3D printanje fizikalnih modela
  • Hidraulička ispitivanja hidrotehničkih građevina i hidrauličkih procesa u otvorenim koritima
  • Ispitivanje interakcija morskih valova i pomorskih građevina putem zadavanja spektra vjetrovnih morskih valova.
  • Monitoring tlaka, temperature i električne provodljivosti 
  • Zračni tunel za ispitivanje aerodinamičnih karakteristika različitih fizikalnih modela. Vizualizacija strujanja putem generatora dima
  • Filtracijska komora se koristi u svrhu kvantifikacije protoka vode ispod i kroz hidrotehničke objekte 
  • in-situ ispitivanja morskih struja i valova
  • Mjerenje kinematičkih i geometrijskih veličina toka u rijekama i kanalima 
  • Čamac za provedbu terenskih mjerenja
  • Snimanje 3D skenerom

Reference:

Nakon poplave i oštećenja Gornjeg i Donjeg mosta u Ninu 2017. godine, napravljen je trodimenzionalni snimak  nakon oštećenja 2017. godine, te trodimenzionalni snimak izvedenog stanja 2020. godine.

U sklopu projekta definirani su geometrijski parametri mostova prije oštećenja. Izvedeno stanje je uspoređeno s originalnim stanjem. Snimak je proveden pomoću 3D skenera, bespilotne letjelice, foto opreme i opreme za autonomno ronjenje. 

Gornji i Donji most u Ninu pretrpi su znatna oštećenja nakon poplave 12. rujna 2017. godine. Analizirano je stanje podmorskog dijela konstrukcije i geometrijski parametri oštećenja mosta te rekonstrukcija prijašnjeg oblika mosta na dijelovima koji su oštećeni.

Ugovorom između NP Plitvička jezera i Građevinskog fakulteta u Rijeci provedene su aktivnosti na uspostavi monitoringa nastalog stanja i mogućih daljnjih promjena, utvrđivanju hidroloških uvjeta pri kojima su se dogodila promjene, kao i utvrđivanje značajki odlomljene sedre i procjenama stabilnosti odabranih barijera. 

U sklpu projekta ostvareni su slijedeći rezultati:

  • Snimanje i arhiviranje postojećeg stanja Milinog jezera i okolnog područja 
  • Kvantifikacija nastalih morfoloških promjena oko Milinog jezera na osnovu 3D snimaka 
  • Odrediti hidrološke i klimatološke prilike koje su dovele do odlamanja sedrene barijere
  • Analiza stabilnosti sedrenih barijera Milinog jezera na osnovu snimljene geometrije i laboratorijskih obrada uzoraka sedre
  • Preliminarna ocjena statičke stabilnosti na slom barijera Prošćanskog i Kozjačkog jezera

Praćenje i analiza morfoloških promjena nastalih lomom barijere na Milinom jezeru provedeno je od listopada 2018. do studenog 2019. godine. Odrađeno je pet serija mjerenja morfoloških promjena u različitim uvjetima s obzirom na stanje vegetacije i vodostaje. Tijekom mjerenja kombinirano je korištenje 3D skenera, Structure from motion (SfM) fotogrametrije „iz ruke“ i bespilotne letjelice (UAV).

U sklopu projekta uspješno je proveden je monitoring  morfoloških promjena toka Korane od 3. Koranskog slapa do Sastavaka korištenjem trodimenzionalnih oblaka točaka generiranih korištenjem bespilotne letjelice i Structure from Motion fotogrametrije. To je vjerojatno prvo mjerenje, odnosno prvi uspostavljeni monitoring riječnog korita, gdje su uspješno snimljene promjene morfologije riječnog korita.

Značajno je promijenjena morfologija toka Korane od 3. Koranskog slapa do Sastavaka, unutar područja NP Plitvička jezera, zbog devastacije sedrenih barijera, odnosno prokapanja i njihova sniženja. Promjenom morfologije korita promijenjeni su i uvjeti otjecanja (povećane brzine a time i erozijski potencijal vodnog toka). Zbog toga se događaju i daljnje promjene u morfologiji toka (koja uključuje osjetljivi stadij početaka formiranja novih jezera) tog dijela Korane koje je nužno kvantificirano pratiti u svrhu ocjene potrebe provedbe zaštitnih zahvata. 

Trodimenzionalni oblaci točaka snimljeni tijekom 2018. godine prikazani su na slici 3

Nastavak istraživanja (5 i 4)

Projekt financiran iz Programa „Znanstvena suradnja“ Hrvatske zaklade za znanost, koji je financirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

U sklopu projekta Laboratorij za hidrotehniku

Skip to content