UNIRI

Znanstveno istraživački rad na Fakultetu provodi se i kroz projekte koje financira Sveučilište u Rijeci iz sredstava programskih ugovora s resornim ministarstvom koje uključuju UNIRI projekte za iskusne znanstvenike i umjetnike, Uniri plus projekte ZIP UNIRI projekte i Projekte mladih znanstvenika i umjetnika, te namjensko financiranje Zajedničke istraživačke infrastrukture.

Naziv projekta KategorijaVoditeljFinanciranjeTrajanje
Arhitektura mreža kao mehanizam za opisivanje dinamike mozga,funkcionalnosti u fiziologiji, rapidnu emigraciju, izazove imigracije i nove telekom platformeUNIRI projekti za iskusne znanstvenike i umjetnikeprof. dr. sc. Boris Podobnik35.477,792019.-2020.
Modeliranje konstrukcija kao sistema s identifikacijom parametara i opterećenjaUNIRI projekti za iskusne znanstvenike i umjetnikeprof. dr. sc. Ivica Kožar111.810,132019.-2021.
Računski i eksperimentalni postupci za određivanje materijalnih parametara Cosseratovog kontinuumaUNIRI projekti za iskusne znanstvenike i umjetnikeprof. dr. sc. Gordan Jelenić109.027,742019.-2021.
Istraživanje procesa i procjena hazarda od odrona u stijenskoj masiUNIRI projekti za iskusne znanstvenike i umjetnikeprof. dr. sc. Željko Arbanas76.157,882019.-2021.
Hidrologija vodnih resursa i identifikacija rizika od poplava i blatnih tokova na krškim područjimaUNIRI projekti za iskusne znanstvenike i umjetnikeprof. dr. sc. Nevenka Ožanić95.331,312019.-2021.
Održivo upravljanje riječnim slivom implementacijom inovativnih metodologija, pristupa i alataUNIRI projekti za iskusne znanstvenike i umjetnikeprof. dr. sc. Barbara Karleuša85.460,152019.-2021.
Poboljšanje proračunskih modela za ocjenu stanja građevinskih konstrukcijaUNIRI projekti za iskusne znanstvenike i umjetnikeprof. dr. sc. Ivana Štimac Grandić70.748,522019.-2021.
Procjene utjecaja klimatskih promjena na hidrološku stabilnost zaštićenih jezerskih sustava u krškom području HrvatskeUNIRI projekti za iskusne znanstvenike i umjetnikedoc. dr. sc. Josip Rubinić41.528,012019.-2021.
Analiza učinaka mjera smanjenja troškova energije i održavanja javnih obrazovnih objekata kroz sustav izvršenjaUNIRI projekti za iskusne znanstvenike i umjetnikeprof. dr. sc. Diana Car-Pušić39.730,362019.-2021.
Ranjivost obala Kvarnera u odnosu na klimatske promjene i rast razine moraUNIRI projekti za iskusne znanstvenike i umjetnikeprof. emeritus Čedomir Benac25.613,982019.-2021.
Laboratorijska istraživanja statičkog i cikličkog ponašanja tla pri pokretanju klizištaUNIRI projekti za iskusne znanstvenike i umjetnikedoc. dr. sc. Vedran Jagodnik21.181,172019.-2021.
Prometna infrastruktura u funkciji održive urbane mobilnostiUNIRI projekti za iskusne znanstvenike i umjetnikeprof. dr. sc. Aleksandra Deluka-Tibljaš31.351,892019.-2021.
Koncept za podršku odlučivanju pri održivom upravljanju urbanih sredinaUNIRI plus projektidoc. dr. sc. Ivan Marović11.178,622020.-2022.
Materijali, konstrukcije i tehnike kontrole fizikalnih utjecaja u povijesnoj arhitekturi KvarneraUNIRI plus projektiizv. prof. dr. sc. Nana Palinić9.204,252020.-2022.
Estimating river discharges in highly stratified estuariesZIP-UNIRIdoc. dr. sc. Nino Krvavica20.000,002020.-2021.
Investigation of behavior of composite panel components with integrated steel coreZIP-UNIRIdoc. dr. sc. Paulina Krolo20.000,002020.-2021.
Assessment of masonry arches and vaultsZIP-UNIRIdoc. dr. sc. Paulo Šćulac20.000,002020.-2021.
Horizontalno sudaranje susjednih konstrukcija uslijed dinamičke pobude podlogeUNIRI MLADIdoc. dr. sc. Nina Čeh11.683,672021.-2022.
Povezivanje peridinamike i grednih konačnih elemenata u ravninskim problemima deformiranja konstrukcijaUNIRI MLADIdoc. dr. sc. Teo Mudrić9.079,672021.-2022.
MEĐUNARODNA ZNANSTVENA KOLABORACIJA DSC4SUMZAJEDNIČKA INFRASTRUKTURAdoc. dr. sc. Ivan Marović13.400,002021.

Moderna tehnologija omogućuje relativno jednostavno mjerenja velikog broja podataka, te je time analiza konstrukcije kao sistema u skladu s razvojem moderne tehnologije. Sve veći broj senzora dovest će do toga da i inženjerska analiza konstrukcija usvoji metode znanosti o podacima (“data science”). Projekt Modeliranje konstrukcija kao sistema s identifikacijom parametara i opterećenja se može gledati i u svjetlu početka uvođenja znanosti o podacima u postojeću inženjersku konstruktersku praksu.

Uz voditelja prof.dr.sc Ivicu Kožara na projektu su suradnici prof. dr. sc. Joško Ožbolt, doc. dr. sc. Neira Torić Malić, doc. dr. sc. Anamarija Perušić, doc. dr. sc. Natalija Bede, prof. dr. sc. Boris Podobnik, doc. dr. sc. Silvija Mrakovčić i Anton Bogdanić.

Projektom Računski i eksperimentalni postupci za određivanje materijalnih parametara Cosseratovog kontinuuma ostvaruje se dodatna materijalna podrška provedbi projekta Hrvatske zaklade za znanost (FIMCOS), koji će se provoditi u razdoblju 2019. – 2022. postojeća eksperimentalna ispitivanja će se proširiti na dodatne testove od značaja za mikropolarnu elastičnost, uz primjenu alternativne metodologije za određivanje materijalnih parametara (size-effect method), temeljene na analitičkim rješenjima specifičnih rubnih problema, od kojih će se neka upravo unutar ove potpore i izvesti.

Uz voditelja prof. dr. sc. Gordana Jelenića suradnici na projektu su doc. dr. sc. Edita Papa Dukić, doc. dr. sc. Nina Čeh, dr. sc. Sara Grbčić, izv. prof. dr. sc. Dragan Ribarić i Laura Žiković.

Više od 40% površine Hrvatske predstavlja krško područje izloženo odronima koji su u prošlosti izazvali značajne štete na infrastrukturnim građevinama i naseljima, kao i ozljede i smrtne slučajeve. U Republici Hrvatskoj ne postoji ustaljena praksa procjene podložnosti, hazarda i rizika od odrona u stijenskoj masi, kao ni sustavna istraživanja mehanizama i procesa koji dovode do odrona, a karakteristični su za morfološke, geološke i klimatske uvjete. U projektu Istraživanje procesa i procjena hazarda od odrona u stijenskoj masi predviđeno je istraživanje odrona korištenjem inteligentnih tehnologija za daljinska istraživanja (LiDAR, SfM fotogrametrija, IR tomografija), koje omogućuju dobivanje realnih 3D podloga za analize sustava diskontinuiteta u stijenskoj masi koje ukazuju na kinematičke uvjete sloma stijenske mase i pokretanje odrona. Cilj istraživanja je istražiti poznate odrone u RH, provesti kinematičke i determinističke prostorne analize pokretanja i propagacije odrona, te izraditi klasifikaciju tipova, mehanizama i procesa pojave odrona u RH; osnovu i kriterije za procjenu podložnosti, hazarda i rizika od odrona za područje RH kao i preporuke za primjenu monitoringa pojava i mjera ublažavanja posljedica od odrona.

Uz voditelja prof. dr. sc. Željka Arbanasa suradnici na projektu su izv. prof. dr. sc. Sanja Dugonjić Jovančević, doc. dr. sc. Martina Vivoda Prodan, dr. sc. Petra Jagodnik, dr. sc. Josip Peranić, prof. dr. sc. Snježana Mihalić Arbanas i doktorandica Sara Pajalić.

U sklopu znanstvenog projekta Hidrologija vodnih resursa i identifikacija rizika od poplava i blatnih tokova na krškim područjima biti će provedena hidrološka i hidraulička istraživanja na različitim razinama – od malih slivova do generalnih regionalnih sagledavanja karakterističnih hidroloških parametara, analize međuodnosa elemenata vodne bilance i utjecajnih parametara iz okruženja, modeliranja hidroloških, erozijskih i hidrauličkih procesa i procesa nastalih interakcijom slane i slatke vode na riječnim ušćima. Jednako tako, biti će napravljene analize ekstremnih hidroloških stanja u cilju tumačenja funkcioniranja i predviđanja ponašanja složenih hidroloških sustava s naglaskom na ekstremne uvijete uzrokovane klimatskim promjenama budući da hidrološki procesi karakteriziraju i dominantno utječu na cjelokupnu dinamiku voda u kršu, eroziju, interakciju slane i slatke vode i krškog okruženja. Planirane hidrološke obrade i hidrauličke analize karakterizirat će i različita vremenska diskretizacija opisivanja procesa – analize dugogodišnjih vremenskih serija i analiza karakterističnih hidroloških i hidrauličkih stanja na pilot područjima. Tako će se dobiti potrebni hidrološki i hidraulički elementi nužni za upravljanje (u prosječnim i ekstremnim uvjetima) i zaštitu vodnih resursa prvenstveno vezano uz ekstremna hidrološka stanja.

Uz voditeljicu prof. dr. sc. Nevenku Ožanić na projektu su uključeni suradnici doc. dr. sc. Nino Krvavica, doc. dr.sc. Elvis Žic, prof. dr. sc. Barbara Karleuša, doc. dr. sc. Ivana Sušanj Čule, doc. dr. sc. Bojana Horvat i doktorandi Bariša Matković te Boris Mofardin.

Integralno upravljanje riječnim slivom obuhvaća upravljanje vodom, tlom i drugim s vodom povezanim prirodnim resursima u riječnom slivu koristeći pri tom interdisciplinarni pristup koji objedinjuje tehnički, ekonomski, socijalni i okolišni aspekt. U sklopu projekta Održivo upravljanje riječnim slivom implementacijom inovativnih metodologija, pristupa i alata će se povezivanjem u model “po mjeri” riječnog sliva: sustavnog i DPSIR pristupa, skupljanja potrebnih informacija temeljem indikatorskog sustava, strojnog učenja, umjetnih neuronskih mreža, modeliranjem u GIS alatima, kao i metoda višekriterijske analize za donošenje odluka, uz određene inovativne iskorake, unaprijediti metodologije upravljanja riječnim slivom. U istraživanju će težište biti na upravljanju prekograničnim i ruralnim slivovima, interakciji s morskim ekosustavom, povezivanju količina i kakvoće voda u slivu, utjecaju klimatskih promjena, interakciji  oborina i površinskog tečenja s pokrovom tla te procesima erozije, kao i utjecaju pokrova tla na rezultate modela za procjenu erozije. Očekuje se unaprijediti praćenje promjena erozijskih procesa i usporedbu primjene različitih metoda i alata za procjenu i mjerenje erozijskog nanosa, u cilju unaprjeđenja upravljanja riječnim slivom. Planira se izraditi nove metodologije i alate za potrebe terenskog mjerenja u cilju unaprjeđenja postojećih mjernih metoda i bolje iskoristivosti postojeće opreme na Fakultetu kao i nove opreme. Istraživanja će se provoditi na području Sutle, sjevernog Jadrana i u Dalmacije.

Uz voditeljicu prof. dr. sc. Barbaru Karleuša suradnici na projektu su doc. dr. sc. Goran Volf, doc. dr. sc. Ivana Sušanj Čule, prof. dr. sc. Nevenka Ožanić, doc. dr. sc. Bojana Horvat i doktorandica mr. sc. Gorana Ćosić Flajsig.

Projekt Poboljšanje proračunskih modela za ocjenu stanja građevinskih konstrukcija predstavlja skup eksperimentalnih i analitičkih istraživanja vezanih za poboljšanje proračunskih modela koji služe za ocjenu stanja građevinskih konstrukcija i njihov optimalni dizajn. Posebna pažnja posvećena je modeliranju parametara degradacije materijala drvenih, armiranobetonskih, čeličnih i zidanih konstrukcija koji su posljedica oštećenja uzrokovanih mehaničkim, ambijentalnim ili kemijskim utjecajima. Uključivanjem parametara materijala dobivenih na temelju vlastitih eksperimentalnih programa, pažnja će posebno biti posvećena unaprjeđenju proračunskih modela opterećenja i oslanjanja fleksibilnih konstrukcija podložnih izraženim vibracijama koje mogu doprinijeti povećanoj oštetljivosti građevinskih konstrukcija. Značaj projekta posebno je važan u vrijeme kada su našu zemlju pogodile značajne poseljdice velikih potresa u 2020. godini u Zagrebu i na području Petrinje.

Uz voditeljicu prof. dr. sc. Ivanu Štimac Grandić projektni tim čine prof. dr. sc. Davor Grandić, doc. dr. sc. Paulo Šćulac, izv. prof. dr. sc. Adriana Bjelanović, doc. dr. sc. Paulina Krolo, izv. prof. dr. sc. Mladen Bulić, doc. dr. sc,. Željko Smolčić i doktorandi Tomislav Franković, Nebojša Buljan i Jug Drobac.

Nepovoljni utjecaji klimatskih promjena se na većini jezera u Hrvatskoj već zapažaju u vidu smanjenja dotoka i opadanja razina, povećanja temperatura vode ili pak povećanja stupnja zaslanjenosti jezerske vode. To ugrožava njihovu hidrološku stabilnost i ekološku opstojnost. Očekuje da će do kraja ovoga stoljeća takve promjene intenzivirati, pa je za zaštitu jezerskih sustava potrebno osigurati prikladne upravljačke odgovore i rješenja. U projektu Procjene utjecaja klimatskih promjena na hidrološku stabilnost zaštićenih jezerskih sustava u krškom području Hrvatske provest  će se hidrološka modeliranja utjecaja klimatskih promjena na vodnu bilancu jezera za više različitih klimatskih scenarija, te procijeniti rizike nepoželjnih posljedica na jezerske sustave i njihovu hidrološku stabilnost. Predviđena je uporaba modela iz domene  strojnog učenja – neuronskih mreža i regresijskih stabala odlučivanja koji su se tijekom prethodnih istraživanja pokazali vrlo primjereni za modeliranje takvih složenih nelinearnih sustava. Isto tako, modelirat će se i utjecaji različitih antropogenih količinskih pritisaka (korištenja vode, izvedenih hidrotehničkih zahvata) na takve sustave te moguće mjere adaptacije radi zaštite i prilagodbe jezerskih sustava očekivanim klimatskim promjenama.

Uz voditelja doc. dr. sc. Josipa Rubinića Istraživački tim čine professor emeritus dr. sc. Čedomir Benac, doc. dr. sc. Igor Ružić, mr. sc. Ines Radošević, Duje Kalajžić i doktorandica Maja Radišić.

Cilj projekta Analiza učinaka mjera smanjenja troškova energije i održavanja javnih obrazovnih objekata kroz sustav izvršenja je analizirati i utvrditi probleme u fazi eksploatacije javnih obrazovnih objekata, osobito u pogledu tekućeg i investicijskog održavanja i potrošnje energije, predložiti mjere za povećanje racionalnosti i efikasnosti, od kojih neke inovativne te proračunati uštede i analizirati druge učinke njihove primjene. Valorizacija učinaka mjera provest će se pomoću, pretežno kvantitativnih pokazatelja izvršenja. Pokazatelji izvršenja mjerilo su dostizanja standarda koje obrazovni objekti trebaju zadovoljiti prostornih, tehničkih i troškovnih. Istraživanje se bavi objektima u Primorsko-goranskoj županiji, ali se predložene mjere mogu primijeniti i na druge županije u Hrvatskoj. Predložit će se i mjere za smanjenje troškova tekućeg i investicijskog održavanja. Krajnji cilj projekta je predložiti rješenja koja bi osigurala planiranje rezultata i učinaka te praćenje njihovog ostvarenja kroz sustav pokazatelja izvršenja, uz maksimalno moguće uštede, primjenom optimalnih, dijelom i inovativnih mjera i rješenja.

Uz voditeljicu projekta prof. dr. sc. Dianu Car-Pušić na projektu su suradnici doc. dr. sc. Ivan Marović, prof. dr. sc. Saša Drezgić, dr. sc. Damir Juričić, te doktorandice Ksenija Tijanić Štrok i Martina Šopić.

Jedna od značajnih posljedica klimatskih promjena biti će ubrzan rast morske razine. Povrh toga na obalama Jadranskog mora, pa tako i Kvarnera, mogu očekivati sve učestalije ekstremne plime povezane s olujnim nevremenima (acqua alta). Kumulativni efekt povećanja oborina i uspora mora tijekom ekstremnih plima, mogu prouzročiti poplave na obalama. Cilj projekta Ranjivost obala Kvarnera u odnosu na klimatske promjene i podizanje morske razine je znanstvenim metodama odrediti stupanj ranjivosti obala Kvarnera u cjelini, a posebice područja žala, u sadašnjim klimatskim i oceanografskim prilikama i očekivanim promjenama u slijedećim desetljećima. Rezultati projekta imat će značajan regionalni utjecaj ,a procjena ranjivosti će se provesti, na temelju predviđanja globalnih i regionalnih klimatskih modela, prikupljanja i sistematizacije podataka o stanju obala Kvarnera koja najvećim dijelom pripada teritoriju Primorsko-goranske županije.

Uz voditelja profesura emeritusa dr. sc. Čedomira Benca suradnički tim na projektu čine doc. dr. sc. Igor Ružić, doc. dr. sc. Josip Rubinić, Duje Kalajžić i doktorandica Andrea Tadić.

Cilj projekta Laboratorijska istraživnja statičkog i cikličkog ponašanja tla pri pokretanju klizišta je prikazati utjecaj trošenja na statičko i cikličko ponašanje tla te ustanoviti mehanizme pokretanje klizišta. Projektom će se istražiti posmično ponašanje neporemećenih i poremećenih uzoraka u nedreniranim uvjetima pri statičkom i dinamičkom opterećenju. Dosadašnjim istraživanjem dokazano je da trošenjem stijena dolazi do smanjenja čvrstoće, ali i do kemijske promjene materijala uslijed ciklusa sušenja i vlaženja. Utjecaj trošenja na dinamičke karakteristike rezidualnog tla do sad nije istražen te bi poznavanje dinamičkih karakteristika i cikličkog ponašanja tla u funkciji trošenja predstavljali značajan doprinos u definiranju mehanizma pokretanja klizišta uslijed seizmičkih pobuda.

Uz voditelja doc. dr. sc. Vedrana Jagodnika suradnici na projektu su prof. dr. sc. Željko Arbanas, doc. dr. sc. Martina Vivoda Prodan i doktorandica Sara Pajalić.

Održiva urbana mobilnost važan je element upravljanja gradovima u uvjetima u kojima više od 70% europskog stanovništva živi u gradovima. Razvoj održive urbane mobilnosti je usmjeren na unaprjeđivanje različitih aspekata prometnih sustava u gradovima, a optimiranjem planiranja, projektiranja i održavanja prometne infrastrukture, doprinosi se održivosti kroz postizanje pozitivnih efekata na društvo i okoliš. Cilj projeka Prometna infrastruktura u funkciji održive urbane mobilnosti je istražiti mogućnosti unaprjeđenja postojećih modela planiranja i projektiranja određenih segmenata prometne infrastrukture u gradovima kako bi se kroz povećanje prometne sigurnosti, smanjenje utroška energije te korištenje ekološki prihvatljivih i trajnih materijala doprinjelo drživoj urbanoj mobilnosti. Na temelju opsežnih terenskih mjerenja, razvit će se modeli brzina za različite kategorije gradskih cesta i raskrižja, koji će omogućiti unaprjeđenje projektiranja kroz optimiranje geometrijskih elemenata što doprinosi kontroli brzine koja predstavlja jedan od glavnih razloga prometnih nesreća sa fatalnim posljedicama. Razvijenim modelima moguće je i unaprijediti postojeće simulacijske modele prometa i  dobiti pouzdanije pokazatelje utjecaja prometa na okoliš.

Uz voditeljicu prof .dr. sc. Aleksandru Deluka-Tibljaš, istraživački tim čine doc. dr. sc. Sanja Šurdonja i doktorandice Ivana Pranjić, Marijana Cuculić i Mirna Klobučar.

Promatrajući osnovne karakteristike urbanog prostora (konstantan rast, razvoj i širenje u prostoru popraćeno stalnim promjenama gospodarskih, socijalnih i funkcionalnih mogućnosti) uočene su brojne zadaće, proizašle iz aktivnog rada s velikom količinom podataka, koje treba riješiti na svim razinama odlučivanja (operativna, taktička, strateška). Osim različitih tehničkih aspekata, zadaće uključuju ekološke, ekonomske, socijalne i kulturne aspekte koji predstavljaju osnovu urbane cjeline, a sve zajedno upućuje na interdisciplinarni pristup rješavanja zadaća. Navedene aspekte promatrat će se kroz ciljeve održivog razvoja postavljene Agendom održivog razvoja 2030. Glavni cilj znanstvenog istraživanja unutar projekta Koncept za podršku odlučivanju pri održivom upravljanju urbanih sredina jest uspostaviti nove modele za rješavanje strukturiranih i nestrukturiranih zadaća koje se pojavljuju na svim razinama odlučivanja te oblikovati sustav za podršku odlučivanju koji se temelji na grupnom donošenju odluka.

Uz voditelja doc. dr. sc. Ivana Marovića istraživački tim na projektu čine prof. dr. sc. Diana Car-Pušić i doktorandice Ksenija Tijanić Štrok i Martina Šopić.

Arhitektura i urbanizam Kvarnera važan su dio nacionalne i europske baštine, koji nije dostatno istražen ni poznat izvan nacionalnih granica, iako to svojom vrijednošću i specifičnošću zaslužuje. U 1. i 2. industrijsko doba Kvarnersko područje doživjelo je nagli gospodarski i urbanistički razvoj. U arhitekturu su uvedeni novi materijali i konstrukcije (željezo, čelik, beton, armirani beton). Novi materijali, za koje nije bilo prethodnog iskustva, stvorili su nove fizikalne probleme ali i inducirali često inovativna tehnička rješenja. Istraživanje u sklopu projekta Materijali, konstrukcije i tehnike kontrole fizikalnih utjecaja u povijesnoj arhitekturi Kvarnera je prvo istraživanje kojim se istražuju materijali, tehnike i metode koji su upravo u ovom prostoru u najvećoj mjeri utjecali na oblikovanje građevina i formiranje ambijenata. Rezultati projekta bit će primjenjivi u prostornom i urbanističkom planiranju, konzervatorskoj i arhitektonskoj praksi.

Uz voditeljicu izv. prof. dr. sc. Nanu Palinić, suradnici na projektu su Marko Franković, Jana Puž, Maja Pličanić i izv. prof. dr. sc. Adriana Bjelanović.

Jedan od ključnih uvjeta za razumijevanje i predviđanje dinamike priobalnih rijeka, kao prijelaznih područja između riječnih i morskih utjecaja, je raspolaganje pouzdanim hidrološkim podacima. Glavni cilj projekta Estimating river discharges in highly stratified estuaries (ZIP UNIRI 1500-1-20) je razviti prikladnu računalnu metodu za procjenu protoka u izrazito stratificiranim uvjetima priobalnih rijeka. Za pilot područje odabrano je ušće rijeke Neretve, najveće rijeke u istočnom dijelu Jadranskog sliva. Očekivani rezultat i glavni doprinos ovog istraživanja bit će metodologija za procjenu protoka rijeka u izrazito stratificiranim uvjetima koristeći poznate vodostaje i razine mora. Nakon što se predložena metoda temeljito testira i potvrdi na pilot području rijeke Neretve, ista se može primijeniti i na ostalim priobalnim rijekama u Hrvatskoj te implementirati u nacionalni program praćenja, prikupljanja i obrađivanja hidroloških podataka.

Uz voditelja projekta doc. dr. sc. Nina Krvavicu, suradnici na projektu su doc. dr. sc. Igor Ružić, doc. dr. sc. Jonatan Lerga (Tehnički fakultet u Rijeci), doc. dr. sc. Dijana Oskoruš (Državni hidrometeorološki zavod).

Cilj znanstvenog projekta Istraživanje ponašanja komponenata kompozitnog panela s integriranom čeličnom jezgrom (ZIP-UNIRI-1500-2-20) je pružiti bolje razumijevanje o ponašanju osnovnih komponenata inovativnog konstruktivnog panelnog sustava kako bi se istražio potencijal njegove primjene u građevinarstvu. Kompozitna ploča s integriranom čeličnom jezgrom sastoji se od tri glavne komponente: vanjske obloge izrađene od obložnih ploča,  jezgre izrađene od čeličnih tankostjenih C-profila i ispune od polimerne pjene. Dokazom spregnutog djelovanja svih komponenti panela, bilo bi moguće koristiti ga kao nosivi konstruktivni element zgrade. Inovacija je vidljiva u mogućoj primjeni takvih ploča za proizvodnju zgrada gotovo nulte energije na industrijski način.

Uz voditeljicu projekta doc. dr. sc. Paulinu Krolo, suradnici na projektu su doc. dr.sc. Natalija Bede, izv. prof. dr. sc. Mladen Bulić, te Ivan Palijan i Tomislav Prlić kao stručnjaci iz gospodarstva.

Projekt Ocjena stanja zidanih lukova i svodova (ZIP-UNIRI-1500-3-20) ima za cilj poboljšati postojeće znanje o ponašanju zidanih lukova i svodova, a poseban naglasak bit će stavljen na analizu oslikanih svodova građevina zaštićene baštine na području Istre i Kvarnera. Predloženim projektom se istražuju pristupi pojačanja koji su djelotvorni, ali što manje razorni, istovremeno uzimajući u obzir povijesnu važnost zidnih oslika koji se nalaze na njima. Budući da se naša regija nalazi u seizmički aktivnom području, reprezentativne studije slučaja će također uključiti i potresna djelovanja. Bez suradnje inženjera građevinarstva, restauratora te izvođača radova nije moguće uspješno izvesti konzervatorsko-restauratorske zahvate na zidnim slikama i mozaicima čiji su nosioci zidovi i svodovi. Projektom se nastoji povezati povijest gradnje, materijalna svojstva, analize nosivosti te konzervatorski zahtjevi.

Uz voditelja doc.dr.sc. Paula Šćulca, suradnici na projektu su prof.dr.sc. Davor Grandić te Toni Šaina, stručnjak za zidno slikarstvo iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Dinamički odgovor konstrukcija na djelovanje potresa izaziva velike deformacije i naprezanja unutar konstrukcija, kao i pojave značajnih sila i impulsa zbog interakcije među njima. Sudaranje odvojenih objekata ili objekata povezanih izuzetno mekanim vezama može amplificirati dinamički odgovor objekta manje mase te izazvati trajna lokalna oštećenja, a ponekad i kolaps objekta. To se događa kod krutih tijela koja nisu povezana za podlogu (ljuljanje blokovskih konstrukcija) i deformabilnih sustava koji su temeljeni u tlu (savijanje i oscilacije elemenata). Prvi slučaj – sudari krutih tijela tijekom ljuljanja – su zanimljiv problem koji pruža uvod u sudaranje i disipaciju energije tijekom dinamičkog odgovara za blokovske konstrukcije, ali i za deformabilne sustave. Predloženo istraživanje ovog problema se bazira na opširnom eksperimentalnom i popratnom numeričkom programu. Provest će se serije eksperimentalnih ispitivanja parova krutih tijela podvrgnutih harmonijskim pobudama i potresnim zapisima iz povijesti, koji će omogućiti analizu mehanizma gubitka energije kod sudara među tijelima i bolje razumijevanje problema u cjelini. Preliminarna eksperimentalna ispitivanja sudaranja para krutih tijela su provedena u sklopu projekta COROS, a cilj predloženog istraživanja je dobiti uvid u utjecaj osobina sustava (udaljenosti između dva objekta, odnosu njihovih masa ili vitkosti) na pojavu sudaranja i njegove negativne efekte na objekte. Paralelno s provedbom eksperimenata, razvijat će se numerički program za simulaciju u suradnji sa studentima završnih godina studija, s ciljem edukacije studenata o tretiranju ovog specifičnog, a lokalno interesantnog problema u ranoj fazi obrazovanja i razvijanja interesa za nastavak istraživačkog rada.

Voditeljica projekta je doc.dr.sc. Nina Čeh.

U modeliranju pojave i širenja pukotina u konstrukcijama klasičnom (lokalnom) teorijom mehanike kontinuuma inherentan problem predstavlja pretpostavka neprekidnosti i diferencijabilnosti funkcija pomaka na čitavoj domeni problema. Peridinamika je ne-lokalna formulacija mehanike kontinuuma u kojoj se pojavljuju integralne diferencijalne jednadžbe koje vrijede i prilikom postojanja pukotina, što ju čini pogodnom za modeliranje otvaranja i širenja pukotina u konstrukciji.U ovom projektu cilj je razviti metodu povezivanja grednih konačnih elemenata i ravninske formulacije peridinamike, što bi omogućilo simultano korištenje obiju metoda u numeričkim modelima. U takvim modelima možemo koristiti peridinamiku na dijelovima gdje očekujemo pojavu pukotina, a ostatak modela možemo modelirati grednim konačnim elementima. Ograničavanjem peridinamike na dio problema znatno pojednostavljujemo model i smanjujemo vrijeme trajanja simulacije bez gubitka točnosti.

Voditelj projekta je doc. dr. sc. Teo Mudrić.

Aktivnost proizlazi iz uspostavnog znanstvenog projekta iz 2019. godine „Koncept za podršku odlučivanju pri održivom upravljanju urbanih sredina“ – DSC4SUM. Glavni cilj dotičnog istraživanja jest uspostaviti nove modele za rješavanje strukturiranih i nestrukturiranih zadaća koje se pojavljuju na svim razinama odlučivanja te oblikovati sustav za podršku odlučivanju koji se temelji na grupnom donošenju odluka. Kroz ovu aktivnost planira se provesti daljnja terenska istraživanja i validaciju uspostavljenih modela u međunarodnoj znanstvenoj kolaboraciji s kolegama iz Češke i Njemačke te diseminirati rezultate publiciranjem u časopisima i sudjelovanjem na kongresima.

Uz voditelja doc. dr. sc. Ivana Marovića na projektu su suradnici prof. dr. sc. Diana Car-Pušić, prof. dr. sc. Stefan Plaum, izv. prof. dr. sc. Tomaš Hanak, Ksenija Tijanić Štrok, Martina Šopić i Kristina Galjanić.

Skip to content